RAĐANJE SLOBODE: Proboj Sremskog fronta

U teškim i krvavim borbama po­gi­nu­lo je 13.500 bo­ra­ca Jugoslovenske armije, dok se gubici na strani nemačkih i kvislinških jedinica procenjuju na preko 30.000

192.rs
192.rs | 192.rs

12/04/2025 14:36:00

sat

Vreme čitanja: 3 minuta

RAĐANJE SLOBODE: Proboj Sremskog fronta
Foto: Wikipedia

Nakon 172 dana teških borbi, u rano jutro 12. aprila 1945. godine, jaka artiljerijska paljba i naleti jugoslovenske avijacije označili su rađanje slobode i slom krvave vladavine nacističke Nemačke i njenih satelita na ovim prostorima.

Nakon artiljerijske pripreme, divizije Prve jugoslovenske armije krenule su u borbu. Vrlo brzo uspevaju da oslobode Vukovar, prelaze Bosut i izbijaju na liniju Vinkovci – Osijek, a zatim nastavljaju dejstva kroz Srem i Slavoniju prema zapadnim granicama Jugoslavije. Prema procenama bilo je sukobljeno više od 250.000 vojnika s obe strane.

Foto: Wikipedia

U okviru Prve armije učestvovale su 1. i 2. proleterska divizija, 5. i 11. krajiška, 6. lička, 17. istočno-bosanka, 21. i 22. srpska, 42. i 48. makedonska, 2. tenkovska brigada, dve bugarske divizije i brigada Italija. Komandant Prve armije, general Peko Dapčević, komandovao je Južnom operativnom grupom, a probojem fronta načelnik Štaba Prve armije general Milutin Morača.

Sremski front su formirale dobro poznate najozloglašenije nemačke jedinice iz vremena 1941-1945, koje su se povukle iz SSSR-a, iz Beograda i one sa područja Slavonije (2.oklopna, 117. i 118.lovačka, 7.SS divizija i druge), takođe tu su bile I jake ustaške snage, kao i belogardejci iz Ruskog zaštitnog korpusa.

Stvaranje fronta u Sremu trebalo je sprečiti napredovanje sovjeta i jugoslovena prema zapadu, kao i osigurati povlačenje 350.000 pripadnika Grupe armija “E” iz Grčke, koje bi kasnije učestvovale u odbrani Trećeg rajha. Nemci su već krajem septembra 1944. godine počeli izgradnju odbrambenih položaja u Sremu. Uspostavljeno je čak sedam odbrambenih linija.

Foto: Wikipedia

Posle proboja Sremskog fronta, tri grupe Prve armije su se ponovo ujedinile i zajedno sa Drugom armijom u centru, Trećom armijom na severu i Četvrtom armijom na jugu zemlje, nastavili su da gone neprijatelja u povlačenju do zapadnih granica Jugoslavije. Tako je bilo sve do 15. maja 1945. godine, kada je komandat Treće armije Kosta Nađ poslao čuveni telegram sledeće sadržine: “Druže Tito, rat je završen”.

U teškim i krvavim borbama po­gi­nu­lo je 13.500 bo­ra­ca Jugoslovenske armije, dok se gubici na strani nemačkih i kvislinških jedinica procenjuju na preko 30.000.

(Artem)

komentari (1)

Ostavi komentar
Od Cece Lepotan

Žali Bože bitke, izginula mladost u ratu koji faktički i pre bitke bio okonačan. Bitno da su komunistička go*na brže bolje poslali telegram Ćopavom...

13.04.2025. 13:30

0 0 Odgovori

Više iz kategorije "Istorija"

Najnovije

Dan bezbednosti u Jugoslaviji video ikonicagalerija ikonica
Istorija

17:40 Pre 66 d 13.05.2026.

Dan bezbednosti u Jugoslaviji

Neprijatelj Jugoslavije, gde god da se nalazi, ne sme da spava mirno. Ovaj zadatak izvršen je u toj meri profesionalno i beskompromisno da predstavlja jednu od najblistavijih tačaka borbe za očuvanje i integritet SFRJ

192.rs