14:40 Pre 2 d 07.07.2026.
Vreme čitanja: 5 minuta
Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji čovečanstva, rođen je pre 170 godina – 10. jula 1856. godine. Njegove ideje i izumi promenili su način na koji svet proizvodi i koristi električnu energiju, a njegovo ime postalo je simbol inovacije, vizionarstva i naučnog stvaralaštva.
Tesla je svetu podario stotine patenata i otkrića koja su postavila temelje savremene civilizacije. I danas, više od osam decenija nakon njegove smrti, njegovi pronalasci predstavljaju osnovu brojnih tehnologija bez kojih je svakodnevni život nezamisliv.
Rođen je u Smiljanu, u Lici, koja se tada nalazila u sastavu Austrijskog carstva. Njegov otac Milutin Tesla bio je pravoslavni sveštenik Srpske crkve, obrazovan i posvećen književnosti i publicistici, dok je majka Georgina – Đuka Tesla, poreklom iz svešteničke porodice, bila poznata po izuzetnoj snalažljivosti i sposobnosti da izrađuje različite predmete za domaćinstvo.
Nikola Tesla bio je četvrto od petoro dece u porodici. Još u detinjstvu pokazivao je izuzetnu maštu, radoznalost i sposobnost da zamišlja složene mehaničke i tehničke sisteme.
Školovao se u Gospiću i Karlovcu, a potom je studirao na Politehničkoj školi u Gracu. Iako formalno nije završio studije, njegovo obrazovanje, široka interesovanja i neprestana želja za učenjem oblikovali su ga u jednog od najznačajnijih pronalazača svih vremena.
Nakon rada u Mariboru, Budimpešti, Parizu i Strazburu, Tesla je 1884. godine otišao u Sjedinjene Američke Države, noseći preporuke za rad kod Tomasa Alve Edisona. Verovao je da će u Edisonovoj kompaniji pronaći prostor za razvoj svojih ideja, ali su se njihovi pogledi na budućnost električne energije razlikovali.
Dok je Edison zastupao sistem jednosmerne struje, Tesla je razvio koncept polifaznog sistema naizmenične struje, koji je omogućio efikasniji prenos električne energije na velike udaljenosti i postao osnova savremenih elektroenergetskih sistema.
U Njujorku je 1885. osnovao kompaniju „Tesla Arc & Light“, a ubrzo je prijavio niz patenata koji su obuhvatali obrtno magnetno polje, indukcioni motor, generatore i transformatore. Njegovi izumi predstavljali su prekretnicu u razvoju elektrotehnike.
Veliku podršku dobio je od američkog industrijalca Džordža Vestinghausa, koji je otkupio njegove patente iz oblasti polifaznih struja. Zajednički rad doveo je do izgradnje hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima, koja je 1896. godine počela da proizvodi električnu energiju po Teslinom sistemu.
Iako je njegov doprinos bio ogroman, Tesla nikada nije stekao bogatstvo koje bi odgovaralo značaju njegovih izuma. U kasnijim godinama života posvetio se istraživanjima visokih frekvencija, bežične komunikacije, radija i drugih oblasti koje su kasnije postale osnova savremenih tehnologija.
Tokom boravka u Evropi 1892. godine Tesla je posetio Beograd, gde je dočekan sa velikim poštovanjem. Održao je govor pred profesorima i učenicima Velike škole, a kralj Aleksandar Obrenović odlikovao ga je Ordenom Svetog Save. Njegov dolazak u Srbiju ostao je jedan od važnih trenutaka u vezi velikog naučnika sa zemljom njegovog porekla.
Tesla je preminuo 7. januara 1943. godine u Njujorku, u hotelskom apartmanu u kojem je proveo poslednje godine života. Iza njega je ostalo nasleđe koje je prevazišlo granice nauke i vremena.
Njegova zaostavština kasnije je preneta u Beograd, a Muzej Nikole Tesle danas čuva deo njegove lične i naučne građe. Godine 2003. Teslina arhivska građa uvrštena je u UNESCO registar „Pamćenje sveta“, dok je jedinica za magnetnu indukciju – tesla – dobila ime po njemu 1956. godine, povodom stogodišnjice njegovog rođenja.
U znak sećanja na velikog naučnika, Vlada Srbije je 2010. godine odlučila da se 10. jul obeležava kao Dan nauke u Srbiji.
Više od vek i po nakon njegovog rođenja, Nikola Tesla ostaje simbol znanja, kreativnosti i vere u moć nauke. Njegova poruka i danas je aktuelna – budućnost pripada onima koji imaju hrabrosti da istražuju, stvaraju i pomeraju granice mogućeg.
14:40 Pre 2 d 07.07.2026.
15:36 Pre 5 d 04.07.2026.
19:24 Pre 10 d 29.06.2026.
Za Dragomira Grujovića možemo reći da je bio “Tepić pre Tepića”
192.rs
18:00 Pre 27 d 12.06.2026.
21:15 Pre 38 d 01.06.2026.
12:00 Pre 54 d 16.05.2026.
U zoru 16. maja 1992. godine inženjerci JNA uništili su piste i ulaze u podzemne objekte, usečene u planinu. Taj zadatak su obavili efikasno i aerodrom od tada više nije upotrebljavan
192.rs
17:50 Pre 55 d 15.05.2026.
Ranjeni i zapaljeni vojnici JNA su bežeći iz vozila ulazili u okolne zgrade, gde su ih muslimanske snage kasnije hvatale i ubijale na licu mesta
192.rs
16:51 Pre 55 d 15.05.2026.
Imajući u vidu pritisak revolucionarnih ugarskih vlasti, i njihov sukob, potom i rat, protiv Beča, prvaci Srba su te 1848. odabrali da zatraže podršku od carskih vlasti
192.rs
17:30 Pre 56 d 14.05.2026.
Dana 14. maja 1942. u herojskom jurišu 730 partizana protiv deset puta jačih ustaških i italijanskih snaga probijena su sva tri obruča i od tada neprijatelj više nije kročio na Petrovu Goru
192.rs
17:40 Pre 57 d 13.05.2026.
Neprijatelj Jugoslavije, gde god da se nalazi, ne sme da spava mirno. Ovaj zadatak izvršen je u toj meri profesionalno i beskompromisno da predstavlja jednu od najblistavijih tačaka borbe za očuvanje i integritet SFRJ
192.rs
21:40 Pre 63 d 07.05.2026.
Na današnji dan pre 27 godina kasetnim bombama, prvi put korišćenim u bombardovanju Srbije i SRJ, ubijeno je 16 ljudi, a više od 70 je povređeno
192.rs
komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati!
Ostavi komentar