09:10 Pre 17 h 10.07.2026.
Njegovo samoubistvo je bilo žrtva koja je trebalo da njega i njegov narod oslobodi krivice za učešće u napadu Nemačke na Jugoslaviju
Vreme čitanja: 3 minuta
Nakon što je izvršen vojni puč 27. marta 1941. godine, Jugoslavija se našla na udaru mača i ognja Trećeg rajha. Hitler gnevan što su “Srbi pogazili dogovor” u koji je uložio mnogo godina i strpljenja koje nije poklanjao nikome ni pre ni posle, Direktivom br. 25 naređuje napad na Jugoslaviju.
Mađarskoj je poručeno da se od nje očekuje pozitivan odgovor za učestvovanje u agresiji na Jugoslaviju. Ne samo da su nemci hteli napasti Jugoslaviju preko teritorije Mađarske, nego su predstavili i da mađarska vojska treba da iskoristi priliku da “povrati svoje teritorije, koje je Jugoslavija ukrala 1918. godine”. Pored toga pozivali su se i na laži o teroru nad Mađarima i Nemacima u Jugoslaviji, što je Teleki odbijao priznati, znajući da je nacistička propaganda.
Premijer Teleki je bio pod velikim pritiskom. S jedne strane Nemačka je zahtevala pomoć od Mađarske, dok je s druge strane Velika Britanija pretila Mađarskoj objavom rata ako napadnu Jugoslaviju. Na sve ove okolnosti, Telekiju je donatan pritisak predstavljalo to što je krajem 1940. godine kao premijer Mađarske predvodio delegaciju koja je u Beogradu sklopila “Ugovor o večnom prijateljstvu i miru između Jugoslavije i Mađarske”, što je ustvari bio ugovor o nenapadanju u slučaju agresije nacističke Nemačke.
Te 1941. godine pred napad na Jugoslaviju, regent Mikloš Horti iako je ranije zauzimao stav da će Mađarska ostati neutralna, prećutno pristao na saradnju sa Nemačkom i iza leđa premijeru Telekiju organizovao prolaz nemačkih trupa kroz Mađarsku. Ovaj čin Teleki je doživeo kao veleizdaju.
Nakon sastanka u Ministarstvu spoljnih poslova, Pal Teleki napustio je kancelariju i otišao kući, iščekivajući telefonski poziv kojim se potvrđuje da su nemačke snage ušle u Mađarsku. Kad je poziv došao, Teleki je kao principijelan čovek koji je držao do reči toga trenutka izvršio samoubistvo.
Na stolu je ostalo oproštajno pismo upućeno Miklošu Hortiju, mađarskom regentu.
“Vaše visočanstvo, pregazili smo svoju reč i to iz kukavičluka, nismo ispoštovali Sporazum trajnog mira sa Jugoslavijom. Nacija to oseća, a mi smo odbacili svoju čast. Sada smo saveznici nitkova jer ni jedna reč o navodnim zločinima nije tačna. Ni protiv Mađra, čak ni protiv Nemaca. Postaćemo lopovi! Krašćemo ljudska tela i duše! Nacija smeća. Nisam te sprečio u tome. Ja sam kriv”, stoji u oproštajnom pismu.
Britanski premijer Vinston Čerčil kasnije je napisao:“Njegovo samoubistvo je bilo žrtva koja je trebalo da njega i njegov narod oslobodi krivice za učešće u napadu Nemačke na Jugoslaviju”.
(Artem)
09:10 Pre 17 h 10.07.2026.
14:40 Pre 3 d 07.07.2026.
15:36 Pre 6 d 04.07.2026.
19:24 Pre 11 d 29.06.2026.
Za Dragomira Grujovića možemo reći da je bio “Tepić pre Tepića”
192.rs
18:00 Pre 28 d 12.06.2026.
21:15 Pre 39 d 01.06.2026.
12:00 Pre 55 d 16.05.2026.
U zoru 16. maja 1992. godine inženjerci JNA uništili su piste i ulaze u podzemne objekte, usečene u planinu. Taj zadatak su obavili efikasno i aerodrom od tada više nije upotrebljavan
192.rs
17:50 Pre 56 d 15.05.2026.
Ranjeni i zapaljeni vojnici JNA su bežeći iz vozila ulazili u okolne zgrade, gde su ih muslimanske snage kasnije hvatale i ubijale na licu mesta
192.rs
16:51 Pre 56 d 15.05.2026.
Imajući u vidu pritisak revolucionarnih ugarskih vlasti, i njihov sukob, potom i rat, protiv Beča, prvaci Srba su te 1848. odabrali da zatraže podršku od carskih vlasti
192.rs
17:30 Pre 57 d 14.05.2026.
Dana 14. maja 1942. u herojskom jurišu 730 partizana protiv deset puta jačih ustaških i italijanskih snaga probijena su sva tri obruča i od tada neprijatelj više nije kročio na Petrovu Goru
192.rs
17:40 Pre 58 d 13.05.2026.
Neprijatelj Jugoslavije, gde god da se nalazi, ne sme da spava mirno. Ovaj zadatak izvršen je u toj meri profesionalno i beskompromisno da predstavlja jednu od najblistavijih tačaka borbe za očuvanje i integritet SFRJ
192.rs
21:40 Pre 64 d 07.05.2026.
Na današnji dan pre 27 godina kasetnim bombama, prvi put korišćenim u bombardovanju Srbije i SRJ, ubijeno je 16 ljudi, a više od 70 je povređeno
192.rs
komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati!
Ostavi komentar