Predstavljen plan za Metro koji će spajati Evropske prestonice

Koncept superbrze železničke mreže, plan Starline, osmislila je kompanija „21st Europe”, novi think-tank, sa sedištem u Danskoj.

192.rs
192.rs | Magazin Politika

23/03/2025 11:14:00

sat

Vreme čitanja: 7 minuta

Predstavljen plan za Metro koji će spajati Evropske prestonice
Foto: Printscreen Starline

Otkriveni su planovi za superbrzu železničku mrežu nazvanu „Metro za Evropu” (Tube for Europe), koja bi mogla potpuno da promeni način putovanja po kontinentu. Korišćenje ovih vozova u stilu metroa, značajno bi skratilo vreme putovanja do glavnih evropskih destinacija i omogućilo polaske i iz britanskih gradova - Londona, Liverpula, Glazgova i Belfasta.

Koncept superbrze železničke mreže, plan Starline, osmislila je kompanija „21st Europe”, novi think-tank, sa sedištem u Danskoj.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by 21st Europe (@21st.europe)

„Plan Starlajn - njegovu viziju, istraživanje i orkestraciju - razvila je kompanija 21. Evropa. Radimo sa najsjajnijim evropskim umovima da dizajniramo nacrte koji podstiču na razgovore i inspirišu optimizam za sledeće poglavlje kontinenta. Nacrt je dizajniran u saradnji sa Bakken & Bæck, tehnološkim dizajnerskim studijom specijalizovanim za digitalne proizvode, identitet brenda i inovacije usmerene na budućnost. Sa kancelarijama u Oslu, Amsterdamu, Bonu, Londonu i Barseloni, udružili su se sa Culte Commun u Parizu za dizajn. Starline plan je zasnovan na ekspertskim uvidima u mobilnost, infrastrukturu i evropsku politiku, osiguravajući da je to održiv okvir, a ne samo vizija”, piše na sajtu kompanije.

(Printscreen 21st 

Ovaj projekat je predstavljen kao inovativno rešenje za unapređenje železničkog saobraćaja širom Evrope, ali druge informacije i detalji o tačnoj lokaciji ili događaju na kojem je koncept prvi put predstavljen još nisu dostupni.Povezivanje evropskih zemalja
Kompanija, u svom projektu Starlajn, obećava brzine vozova do 400 kilometara na čas, uz neverovatno skraćivanje putovanja – od Helsinkija do Berlina, na primer, za samo tri sata, dok danas ova ruta traje ceo dan. Slično tome, putovanje između Kijeva i Berlina, koje je tradicionalno noćna vožnja, postalo bi „besprekorna konekcija”.

Planom je predviđeno da budu spojene sve evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Irsku, kao i da svaka evropska država ima bar jednu stanicu, pri čemu bi mreža obuhvatala sve delove Evope, od Portugalije do Turske i Ukrajine.

Železničke stanice ove nove mreže bile bi kulturni centri i nalazile bi se van gradskih centara. Ove stanice će, prema planu, biti aktivni javni prostori sa kulturnim sadržajima, trgovima i događajima, čime bi postale destinacije same po sebi.

(Printscreen 21st Europe)

Vizuelni identitet mreže oslanjao bi se na plavu boju, inspirisanu logotipom Evropske unije, kako bi se naglasio evropski karakter ovog transportnog projekta.

Cilj je da plavi vozovi postanu prepoznatljivi simboli, poput crvenih dabl-deker autobusa u Londonu ili žutih taksija u Njujorku.

Proširenje postojećih konekcija
Za razliku od klasičnih železničkih sistema, vozovi neće imati podelu na klase, slično londonskoj podzemnoj železnici, što će putnicima omogućiti fleksibilnost. Enterijer će biti osmišljen sa naglaskom na komfor, umesto na maksimalno iskorišćenje prostora, prenosi Dejli mejl.

U okviru kompozicija biće različite zone prilagođene potrebama putnika:

„tihe zone” za one koji žele da rade ili se fokusiraju, otvoreni prostori za razgovor i druženje, porodične zone sa sadržajima pogodnim za decu,

kafe-zone, gde će putnici moći da uživaju u osveženjima tokom putovanja.

Pored prevoza putnika, Starlajn planira i teretnu železničku mrežu, koja bi omogućila brži transport robe širom Evrope i poboljšala logistiku za

Za sada je „Metro za Evropu” samo koncept, ali se kompanija nada da će projekat biti finansiran iz budžeta Evropske unije i nacionalnih vlada.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada i londonski St Pancras Highspeed radi na proširenju evropskih železničkih konekcija. Vlasnik stanice i brze pruge do Folkstona želi da poveća konkurenciju među operaterima, poput Eurostara i drugih železničkih kompanija.

Planovi uključuju i širenje međunarodne zone na londonskoj stanici, kako bi mogla da primi do 5.000 putnika na sat, u odnosu na sadašnjih 1.800.

Francuska firma Getlink, koja upravlja Eurotunelom, takođe se pridružila ovoj inicijativi koja ima za cilj povećanje železničke povezanosti između Britanije i Evrope.

Planirano je uvođenje direktnih vozova do Frankfurta, Kelna, Ženeve, Ciriha, a kasnije i Milana, čime bi se proširile postojeće linije ka Parizu, Briselu i Amsterdamu.

Inženjeri koji stoje iza Eurotunela se nadaju da će se, kada se nova mreža bude realizovala, saobraćaj udvostručiti u odnosu na trenutni nivo.
Stanica i u Srbiji

(Printscreen 21st Europe)

Prema informacijama dostupnim britanskom listu, planovi za superbrzu železničku mrežu predviđaju da svaka evropska zemlja ima bar jednu stanicu, uključujući i Srbiju.

Nije precizirano, međutim, da li će Beograd biti direktno uključen u ovu mrežu. S obzirom na to da je Beograd glavni i najveći grad Srbije, najverovatnije je da će biti odabran kao stanica ove mreže, ali za potvrdu je potrebno sačekati zvanične objave kompanije Starlajn ili nadležnih institucija.

Precizni podaci o ukupnim troškovima izgradnje superbrze železničke mreže „Metro za Evropu” trenutno nisu dostupni, s obzirom na to da je projekat još u fazi koncepta. Međutim, poređenja radi, slični infrastrukturni projekti u Evropi imaju značajne budžete.

Izgradnja baznog tunela Mont d’Ambin/Mont Cenis, dugog 57,5 kilometara, između Francuske i Italije, na primer, procenjena je na oko 8 milijardi evra. S obzirom na obim i kompleksnost projekta evropskog metroa, očekuje se da će ukupni troškovi biti znatno viši, ali tačne procene će biti dostupne nakon detaljnih studija i planiranja.

Za sada ne postoje ni precizne informacije o vremenskom okviru za realizaciju superbrze evropske železničke mreže, a nisu objavljeni ni detalji kao što je početak izgradnje ili planirani datum završetka.

Magazin.politika.rs

komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavi komentar

Tagovi:

Više iz kategorije "Tehnologija"

Najnovije