Rute: Pažljivo pratimo situaciju na Zapadnom Balkanu

Dodao je da NATO nikada neće prihvatiti bezbednosni vakuum u Bosni i Hercegovini i istakao da pomno prate dešavanja i tamo

192.rs
192.rs | RTV

11/02/2026 20:00:00

sat

Vreme čitanja: 10 minuta

Rute: Pažljivo pratimo situaciju na Zapadnom Balkanu
Foto: Wikipedia

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas da Alijansa pažljivo prati situaciju na Zapadnom BalkanU.

On je to rekao na konferenciji za medije u sedištu NATO-a u Briselu, uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane Alijanse, odgovarajući na pitanje srpskih novinara kako vidi trenutnu bezbednosnu situaciju na Balkanu.

"Želim da naglasim da pažljivo pratimo situaciju i da smo kroz KFOR i naše druge aktivnosti na Zapadnom Balkanu, u Bosni i Hercegovini, ali i na Kosovu - veoma angažovani i budno pratimo razvoj događaja", rekao je Rute.

Govoreći o situaciji na AP Kosovu i Metohiji, naveo je da NATO i dalje čeka odgovornost za događaje u Banjskoj, kao i za druge događaje tokom 2023. godine.

Dodao je da NATO nikada neće prihvatiti bezbednosni vakuum u Bosni i Hercegovini i istakao da pomno prate dešavanja i tamo.

Arktik i krajnji sever postaju sve važniji za kolektivnu bezbednost NATO-a

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas da Arktik i krajnji sever postaju sve važniji za kolektivnu bezbednost NATO i da je Alijansa pojačala fokus na ovaj region.

On je to rekao na konferenciji za medije u sedištu NATO-a u Briselu, uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane Alijanse, dodajući da će sastanak predstavljati i pripremu za samit u Ankari, koji će biti održan u julu.

Podstio je na odluke sa samita u Hagu prošle godine, kada su se članice dogovorile povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a do 2035. godine i značajno jačanje odbrambene industrije zemalja NATO.

"Radujem se što ću sutra čuti od ministara na koji način saveznici sprovode ove odluke i kako svako od njih doprinosi obezbeđivanju naše zajedničke bezbednosti", rekao je Rute.

Naveo je da pored ulaganja u odbranu, NATO planira i jačanje industrijske baze.

"Moramo da proizvodimo više. To znači više protivvazdušne odbrane, više municije i snažnije lance snabdevanja širom saveza. Moramo da delujemo brže, usvajamo nove tehnologije, ubrzamo procese nabavke i obezbedimo da naša odbrambena industrija može da isporučuje brzo i u velikom obimu. To nam je potrebno sa obe strane Atlantika i moramo da sarađujemo preko Atlantika", rekao je Rute.

Dodao je da će sutra na sastanku razgovarati i o podršci Ukrajini.

"Bio sam tamo prošle nedelje i video posledice nemilosrdnih ruskih napada, uključujući i napade na ključnu civilnu infrastrukturu. Još jednom, predsednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da neće biti slomljeni. Ipak, Ukrajina ne može sama da izdrži ovu borbu niti da obezbedi mir. Zato su saveznici od prvog dana ruske sveobuhvatne invazije pre skoro četiri godine pružali podršku Ukrajini konkretnim delima, a ne samo rečima", rekao je Rute.

Naveo je da će se sutra ministri NATO-a sastati sa novim ministrom odbrane Ukrajine, Mihailom Fedorovom, kako bi azgovarali o tome kako članice mogu prilagoditi svoju podršku i učiniti je još efikasnijom.

"Takođe ćemo se sastati sa predstavnicima Evropske unije. Evropska unija je ključni partner NATO-a. Naša saradnja, uključujući podršku Ukrajini, od suštinskog je značaja za našu zajedničku bezbednost", rekao je Rute.

Ocenio je i da su tokom 2025. godine članice pokazale spremnost da dodatno ojačaju odvraćanje i odbranu širom Alijanse.

"Redovno sprovodimo vežbe na Arktiku, kako bismo osigurali da smo spremni da delujemo i borimo se u svim uslovima. Pristupanje Finske i Švedske dodatno jača poziciju NATO-a u regionu i naše arktičke sposobnosti. Ipak, imajući u vidu pojačane vojne aktivnosti Rusije i rastuće interesovanje Kine za krajnji sever, bilo je važno da učinimo više. Zato smo pre samo dva sata uspostavili inicijativu 'Arktički stražar'. Ova inicijativa jača snagu saveza, tako što objedinjuje aktivnosti NATO-a i saveznika na krajnjem severu u jedinstven operativni okvir za ceo region", rekao je Rute.

Poručio je da je cilj sutrašnjeg sastanka da NATO učine jačim kroz ulaganja u odbranu i industrijsku saradnju, jačanje odbrambenih sposobnosti Alijanse i kroz podršku Ukrajini.

Arktik i krajnji sever postaju sve važniji za kolektivnu bezbednost NATO

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas da Arktik i krajnji sever postaju sve važniji za kolektivnu bezbednost NATO i da je Alijansa pojačala fokus na taj region.

On je to rekao na konferenciji za medije u sedištu NATO u Briselu, uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane Alijanse, dodajući da će sastanak predstavljati i pripremu za samit u Ankari, koji će biti održan u julu.

Podstio je na odluke sa samita u Hagu prošle godine, kada su se članice dogovorile povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a do 2035. godine i značajno jačanje odbrambene industrije zemalja NATO.

"Radujem se što ću sutra čuti od ministara na koji način saveznici sprovode ove odluke i kako svako od njih doprinosi obezbeđivanju naše zajedničke bezbednosti", rekao je Rute.

Naveo je da pored ulaganja u odbranu, NATO planira i jačanje industrijske baze.

"Moramo da proizvodimo više. To znači više protivvazdušne odbrane, više municije i snažnije lance snabdevanja širom saveza. Moramo da delujemo brže, usvajamo nove tehnologije, ubrzamo procese nabavke i obezbedimo da naša odbrambena industrija može da isporučuje brzo i u velikom obimu. To nam je potrebno sa obe strane Atlantika i moramo da sarađujemo preko Atlantika", rekao je Rute.

Dodao je da će sutra na sastanku razgovarati i o podršci Ukrajini.

"Bio sam tamo prošle nedelje i video posledice nemilosrdnih ruskih napada, uključujući i napade na ključnu civilnu infrastrukturu. Još jednom, predsednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da neće biti slomljeni. Ipak, Ukrajina ne može sama da izdrži ovu borbu niti da obezbedi mir. Zato su saveznici od prvog dana ruske sveobuhvatne invazije pre skoro četiri godine pružali podršku Ukrajini konkretnim delima, a ne samo rečima", rekao je Rute.

Naveo je da će se sutra ministri NATO-a sastati sa novim ministrom odbrane Ukrajine, Mihailom Fedorovom, kako bi azgovarali o tome kako članice mogu prilagoditi svoju podršku i učiniti je još efikasnijom.

"Takođe ćemo se sastati sa predstavnicima Evropske unije. Evropska unija je ključni partner NATO-a. Naša saradnja, uključujući podršku Ukrajini, od suštinskog je značaja za našu zajedničku bezbednost", rekao je Rute.

Ocenio je i da su tokom 2025. godine članice pokazale spremnost da dodatno ojačaju odvraćanje i odbranu širom Alijanse.

"Redovno sprovodimo vežbe na Arktiku, kako bismo osigurali da smo spremni da delujemo i borimo se u svim uslovima. Pristupanje Finske i Švedske dodatno jača poziciju NATO-a u regionu i naše arktičke sposobnosti. Ipak, imajući u vidu pojačane vojne aktivnosti Rusije i rastuće interesovanje Kine za krajnji sever, bilo je važno da učinimo više. Zato smo pre samo dva sata uspostavili inicijativu 'Arktički stražar'. Ova inicijativa jača snagu saveza, tako što objedinjuje aktivnosti NATO-a i saveznika na krajnjem severu u jedinstven operativni okvir za ceo region", rekao je Rute.

Poručio je da je cilj sutrašnjeg sastanka da NATO učine jačim kroz ulaganja u odbranu i industrijsku saradnju, jačanje odbrambenih sposobnosti Alijanse i kroz podršku Ukrajini.

Odovarajući na pitanje novinara koja je novina kada je program "Arktički stražar u pitanju", Rute je kazao da je novina to što se po prvi put sve operacije na Arktiku stavljaju pod jednu komandu.

Na pitanje da li SAD šalju poruku time što na drugi minisarski sastanak zaredom ne šalju nekoga od najviših predstavnika, Rute je odgovorio da ne smatra da je tako i da je vrlo srećan što će zamenik sekretara za rat Elbridž Kolbi prisustvovati sastanku.

Upitan da li misli da je sada pravo vreme da se održe predsednički izbori u Ukrajini, Rute je odgovorio da je ta odluka na Ukrajincima i da ima poptuno poverenje u rukovodstvo Ukrajine i demokratiju u toj zemlji.

Na pitanje koliko NATO može brzo da reaguje u slučaju da Rusija blokira tzv. "Suvalki koridor" između Litvanije i Poljske, Rute je odgovorio da je vrlo uveren da Alijansa može brzo da reaguje.

"NATO redovno sprovodi vežbe za različite scenarije. To činimo koristeći sve relevantne obaveštajne podatke, kao i činjenice vezane za našu poziciju i naše sposobnosti. Mogu vas uveriti da smo dobro pripremljeni da odgovorimo na bilo koju pretnju savezu. Zato niko ne treba da misli da nas može napasti, jer bi naš odgovor bio razoran", rekao je Rute.

komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati!

Ostavi komentar

Tagovi:

Više iz kategorije "Svet"

Najnovije