Venecuela pod sve jačim pritiskom Amerike
Sve češće se govorilo o vazdušnim udarima, pitanje je da li na vojsku, a možda i direktno na predsednika Nikolasa Madura
Vreme čitanja: 9 minuta
Sa deset američkih ratnih brodova sa 10.000 vojnika u Karibima i još 5.000 koji su stigli na nosaču aviona „Džerald R. Ford”, što je najveće vojno gomilanje u tom regionu još od kubanske raketne krize 1962. godine, čini se da je neka vrsta vojnog napada na Venecuelu neizbežna, napisao je nedavno profesor Vilijam Leogrande, stručnjak za spoljnu politiku SAD prema Latinskoj Americi. Prema izveštajima „Njujork tajmsa”, administracija predsednika Donalda Trampa razvila je niz opcija za akcije u Venecueli, uključujući direktne napade na jedinice koje čuvaju predsednika te zemlje Nikolasa Madura, kao i planove za preuzimanje kontrole nad njenim naftnim poljima. Iako konačna odluka još nije doneta, Trampova poruka da su Madurovi dani na vlasti odbrojani, bez objašnjenja kako bi ta jednačina izgledala u praksi, deluje kao još jedan signal u tom smeru.
Američki mediji uveliko izveštavaju o tome da su Trampovi saradnici zatražili od Ministarstva pravde instrukcije koje bi mogle pružiti zakonsku osnovu za širu vojnu intervenciju, mimo trenutne kampanje napada na brodove za koje Bela kuća tvrdi da krijumčare drogu. Takve smernice mogle bi uključivati pravni osnov za likvidaciju Madura bez potrebe za odobrenjem Kongresa za upotrebu vojne sile, a kamoli za proglašenjem rata. U centru razmatranog pravnog manevra nalazi se ideja da se Maduro i njegov najuži bezbednosni krug proglase vođama „Kartela sunca”, koji je Vašington već označio kao terorističku organizaciju. Ta etiketa bi ih, po američkoj logici, pretvorila u „legitimne” mete, baš kao što je bio slučaj sa ubistvom iranskog generala Kasima Sulejmanija tokom Trampovog prvog mandata.
Druga opcija podrazumeva vazdušne napade na objekte armije s ciljem da se uruši vojna podrška Maduru. U tom slučaju, ako bi predsednik Venecuele smatrao da više nije zaštićen, mogao bi poći stopama drugih lidera, poput Bašara el Asada, koji je u krizi pronašao rutu za beg.
Međutim, bar na papiru, Venecuela deluje kao da ima čvrstu odbranu koja bi mogla da pruži značajan otpor. Lišena pristupa zapadnom oružju, zemlja je godinama kupovala od najvećih protivnika SAD – Teheran joj je dao dronove, a Moskva gotovo sve ostalo: od snajpera „dragunov”, preko lakog lansera protivvazduhoplovnih raketa „igla” do tenkova i helikoptera. Ruski borbeni avioni „suhoj” čine okosnicu vazdušne odbrane Venecuele, ali se ne zna koliko njih je u operativnom stanju. Procene variraju, ali se smatra da ova južnoamerička država ukupno ima više od 30 funkcionalnih borbenih aviona, četrdesetak ratnih brodova i oko 200 tenkova. Venecuela ima oko 150.000 pripadnika oružanih snaga, kao i naoružane grupe zvane „kolektivos”, koje funkcionišu kao paravojna jedinica vlade. Takođe, Bolivarska milicija, koja organizuje naoružavanje civila, može predstavljati još jedan sloj odbrane. Maduro kaže da bi ta milicija mogla mobilisati osam miliona rezervista, ali vojni analitičari tvrde da je to preterivanje. Džon Polga-Hecimović, stručnjak za Venecuelu na Američkoj mornaričkoj akademiji, smatra da je realnija procena oko milion članova, ali je i dalje neizvesno koliko efikasno bi civili mogli pružiti otpor u slučaju velike američke intervencije.
Ipak, sama mogućnost da predsednik Venecuele bude srušen otvara brojna pitanja. Koje su garancije da će nova vlada biti prijateljski nastrojena prema SAD? Hoće li oružane snage podržati novog lidera? Da li bi se vojska raspala na frakcije koje se bore za kontrolu nad unosnim rutama krijumčarenja narkotika i ilegalnom eksploatacijom nafte u zemlji čije su rezerve najveće na svetu?
Ishod bi mogao da liči na haos koji je usledio u Iraku nakon što su SAD 2003. izvršile invaziju i svrgnule diktatora Sadama Huseina. Verujući da se u ljude prethodno povezane sa Huseinovom Baas partijom ne mogu pouzdati, Amerika je nametnula debaasifikaciju. Time su hiljade oficira i državnih službenika izbačeni iz sistema, stvarajući vakuum u kojem su se mnogi od njih, obučeni i ogorčeni, preobrazili u arhitekte pobune. Jer, kako je jednom prilikom istakao za „Politiku”, Džon B. Krejg, bivši specijalni savetnik za borbu protiv terorizma u administraciji Džordža Buša Mlađeg, osvrćući se na iračku kampanju: „Posledice vojne intervencije ne mogu se predvideti”. Te reči zvuče jednako primenljivo danas i za Venecuelu.
Više iz kategorije "Svet"
20:02 Pre 1 d 02.06.2026.
Dramatične scene u Berlinu: Tramvaj iskočio iz šina, povređeno 20 putnika
U nemačkoj prestonici jutros je došlo do ozbiljne saobraćajne nesreće kada je tramvaj linije M5 iskočio iz šina u gradskoj četvrti Noj-Hošenšonhauzen (Neu-Hohenschonhausen). Prema prvim informacijama, povređeno je 20 osoba, među kojima su tri zadobile teže povrede.
10:50 Pre 1 d 02.06.2026.
Mornarica IRGC napala američko-izraelski teretni brod "MSC Sariska" u znak odmazde
Tanjug.rs
10:40 Pre 1 d 02.06.2026.
Italiju pogodio zemljotres jačine 6,2 stepena, osetio se i u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori
Tanjug.rsNajnovije
17:40 Pre 9 d 25.05.2026.
Rusija pokreće napade na vojno-industrijski kompleks u Kijevu
Tanjug.rs
17:05 Pre 12 d 22.05.2026.
Rusija traži hitnu sednicu Saveta bezbednosti UN nakon ukrajinskog napada na školu
Tanjug.rs
16:30 Pre 14 d 20.05.2026.
IRGC: Ako se agresija protiv Irana ponovi, proširićemo rat van regiona
Tanjug.rs
15:55 Pre 14 d 20.05.2026.
FAO: Zatvaranje Ormuza može da izazove skok cena hrane u narednih 6 do 12 meseci
Tanjug.rs
18:00 Pre 15 d 19.05.2026.
Trampov Odbor za mir traži od država da uplate sredstava za Gazu
Tanjug.rs
17:00 Pre 16 d 18.05.2026.
Pezeškijan poručio dok Tramp zaoštrava retoriku: Iran nikada neće pokleknuti
Tanjug.rs
14:00 Pre 16 d 18.05.2026.
Vučić na Svetskom urbanom forumu u Bakuu: EXPO 2027 u Beogradu donosi električne avione i pametne sisteme
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je na 13. Svetskom urbanom forumu u Bakuu da će na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu biti predstavljena inovativna platforma sa kreativnim i inovativnim rešenjima za probleme gradova.
Tanjug.rs
komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati!
Ostavi komentar